BOŠNJACI

O politiki Srbije u smotreniju Bosne, Ercegovine, Crne Gore i Sjeverne Albanije Kad mi površinu i geografsko položenje ovi zemalja, ratni duh njihovi žitelja, i ono mnenije i način mišljenja njihov u bliže rasmotrenije uzmemo, mi ćemo lako na tu misao doći da je ovo ona čast turskog carstva, na koju Srbija najveći upliv imati može. Stalno opredjeljenje i uređenje ovoga upliva čini nam se da je za sad (1844) glavni zadatak srbske politike u Turskoj.  1.Kad dva susedna naroda medu sobom uži i tešnji sojuz zaključiti žele to se pre svega granica koliko je bolje moguće otvoriti mora, da bi se neprestano saobraćanje što je više možno olakšalo i živim učinilo No Srbija se od ovih svojih sunarodnika u Turskoj kao nekim kineskim zidom odelila, i saobraštenija je na toliko samo malo mesta dozvolila, da ima kuća u većim varošima, koje više vrata imaju za ulazak i izlazak ne želi knjaževstvo srbsko. Zato neka straže na granicama istina ne umale, no da se mesta sastanaka, izlaska i ulaska na s...

V ećina stanovništva  srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva  pripadala  je kršćanskoj heretičkoj sekti bogumila. Bogumili kao «šizmatici « su već od  XIII stoljeća bili izvrgnuti progonima papa i katoličke crkve, kao i progonima od strane Bizanta i pravoslavlja. Čak su neke pape protiv njih nekoliko puta propovjedale  krstaški rat (papa Honorus III – 1221. godine, Gregor IX – 1238. godine, Innocent IV – 1246. godine i Benedict XII – 1337. godine. Inkvizicija za progon heretika   osnovana je 1291. godine).  Papa Ivan XII u jednom pismu bosanskom kralju piše: “Dragi naš sine, bosanski kneže vrijedni Stjepane! Znamo da si vjeran sin crkve katoličke . Zbog toga očekujemo tvoje posredovanje u uništavanju heretika u tvojoj zemlji. Očekujemo da ćeš biti na pomoći našem inkvizitoru Fabiusu,  jer otpadnici (heretici) smatraju Bosnu zdravim mjestom. Sakupili su se iz raznih krajeva svijeta i hoće da tamo posiju sjeme odvratne zablude. Ovi ljudi, privi...

  Autor: Fikret Hafizović Danas, opće prihvaćeni naziv od strane zvanične povijesti za stare bosanske žitelje (za njene Bošnjake), a koje su kršćani, iz antagonističko vjerskih razloga nazivali hereticima, je Bogumili i zato ću i sam, prema ukazanoj potrebi, koristiti taj termin. Mada je to termin koji je tek polovinom XIX. stoljeća počeo koristiti hrvatski katolički povjesničar F.Rački i to za vjernike , kao, Bosanske crkve, a onda je to prihvatila i povijesna znanost bivših Jugoslavija i tako se počeo koristiti kao termin kojim su nazivani najbrojniji bosanski žitelji iz tzv. pred Turskog perioda. Kako pod Bogumilima podrazumijevam bosanski narod onda to pišem velikim slovom, mada je naziv vezan za njihovu religijsku pripadnost, a ne za etnikum. Povjesničari navode da su Bogumili održavali i vlast preko, kako oni kažu, Bosanske crkve koja nije bila kršćanska, jer je, kroz prikazane ''dokumente'', za katoličke povjesničare bila heretička, ali ipak državotvorna. Takođe,...

  Sigurno je da su pripadnici Crkve bosanske kao temeljan dokaz autohtonog bosanskog srednjovjekovnog bića, bili upotrebljavani kao zalog dnevnopolitičkim i velikodržavnim zahvatima. Pripadnici Crkve bosanske sigurno su najinteresantnija pojava i najdragocjeniji svjedok života i djela „dobrih Bošnjana”. Pripadnici Crkve bosanske su najznačajnija historijska pojava srednjovjekovne bosanske države na društveno ekonomskom, duhovno – vjerskom i na državno – političkom polju djelovanja. U historijskoj literaturi je već odavno konstatovano da su pripadnici Crkve bosanske uspjeli jedini među nizom heretičkih crkava i pokreta u srednjovjekovnim društvima izgraditi samostalan, jedinstven i jrganizovan pogled na svijet, vjerske nazore koji ravređuju posebnu pažnju. nastankom Crkve bosanske. U starijoj historijskoj literaturi prisutna je hipoteza o fizičkom povezivanju bogumila iz Makedonije i Bugarske sa pripadnicima Crkve bosanske, nakon njihovog protjerivanja iz srpske države. Najvjerovatn...

  Jedno od najvažnijih pitanja u historiji Bosne je primanje islama njenih bogumila po turskom osvajanju zemlje. U historijskom romanu „Ajvaz-dedin san“ to je literarno obrađerno na osnovi historijskih podataka. Radnja se odvija u današnjem Pruscu. Po tursko zauzimanju tog grada uslijedilo je sređivanja prilika i obostrano upoznavanje jednih s drugim. U tome je i upoznanje vjera imalo važnu ulogu. Evo kako se to odvijalo u Pruscu, a manje-više, tako je bilo po svoj Bosni. ... Nekoliko dana kasnije derviši su najavili uzvratnu posjetu bogumilskoj braći. Sastali su se u hiži gosta Radina, koji stoji na čelu bogumila Uskopske doline. Iako je Ajvaz-dedo već bio kod njega u posjeti, ovo je bio zvanični susret u širem sastavu predstavnika obje vjere. Ovi su ih dočekali srdačno i toplo, uzvraćajući im, jer su i oni njih primili na takav način. Derviši su primijetili da je i kod bogumila sve jednostavno i skromno. I ovdje su posjedali na pod, na isti način kako je bilo prilikom prošlog sus...